Popularni naziv renesansne urbanističke jezgre grada na prostoru bivše tvrđave omeđene šančevima koji prate oblik pravilne šesterokrake zvijezde. Karlovac se kasnije razvio u barokni grad s brojnim primjerima "pučkog baroka" koji i danas daje jedinstveni ugođaj ovom dijelu grada.

Ulice unutar Zvijezde pravokutno su raspoređene, a na središnjem gradskom trgu nalazi se zavjetni pil ("Kužni pil") s likom Bogorodice izgrađen nakon epidemije kuge 1691. godine. U geometrijskom središtu čitave Zvijezde, pa tako i trga je zdenac iz 1869. godine ukrašen alegorijskim prikazima rijeka, izgrađen na mjestu barokne fontane koja je crpila vodu dovedenu s borlinskih zdenaca.

Crkva je najstarija građevina Karlovca, podignuta istovremeno s tvrđavom, dok je samostan nadograđen u 17. stoljeću. Nalaze se na središnjem trgu Zvijezde (Trg bana J. Jelačića). Cijeli kompleks pokazuje barokni lik, a čuva bogat inventar, koji se može razgledati uz slobodan ulaz.

Smješten je u najstarijoj gradskoj palači na Strossmayerovom trgu, zabilježenoj u posjedu karlovačkog generala Vuka Frankopana u prvoj polovici 17.st. Muzej ima stalni postav koji zahvaća karlovačko naslijeđe od prapovijesti do početka 20. st.

Podiglo ga je pjevačko društvo Zora (prvo hrvatsko pjevačko društvo) 1892. godine i postaje najvažnija kulturna ustanova grada. U razdoblju od 1987-2001 godine doživaljava temeljitu obnovu.

Više o Gradskom kazalištu Zorin dom potražite na www.zorin-dom.hr.

Osnovana je 1804. godine, te je uskoro prerasla u veliku kulturno-glazbenu instituciju i centar glazbenog i kulturnog života grada i županije. Danas je smještena u ulici Augusta Cesarca uz jedan od gradskih šančeva, u zgradi neorenesansnog pročelja.

Više o Glazbenoj školi potražite na www.glazbena-ka.hr.

Nalazi se u parku iza Gradskog kazališta Zorin dom. Povjesničar koji je u velikom broju objavljenih studija, knjiga i rasprava očuvao i spasio ogromnu hrvatsku povijesnu građu. Napiso je i monografiju "Karlovac, poviest i mjestopis grada i okolice" izdanu za tristo godina postojanja grada Karlovca.

Zamišljen je kao botanički vrt otvorenog tipa. Uređen u engleskom i francuskom stilu parkova, sadrži rijetke vrste drveća i biljaka, a ime je dobio po gradonačelniku Josipu Vrbaniću koji ga je osnovao 1886. godine.

Simbol je gospodarskog razvoja, a nalazi se na početku ceste Jozefine čija izgradnja prema Senju je bila započeta za doba Josipa II kad je Karlovac postao "slobodnim kraljevskim gradom" (1781.)

Cjelovit pogled na Karlovac pruža se sa Starog grada Dubovca kojim su u 15. i 16. st. gospodarili kneževi Frankopani i Zrinski, a potom i karlovački generali. Smješten je na prapovijesnom humku povrh Kupe, a u najvišoj kuli je izložba i vidikovac.

Crkva je nova i suvremena građevina izgrađena prema idejnom projektu ing.arh. Josipa Sponera. Svake godine 19. ožujka, slavi se glavno proštenje Sv. Josipa pa dolaze hodočasnici iz raznih krajeva naše Domovine. Godine 1991. karlovačko Poglavarstvo proglasilo je Sv. Josipa za zaštitnika grada.

Smješten je na Turnju ispred stare austrougarske vojarne. Sadrži 18 eksponata borbene tehnike i fortifikacijskih objekata korištenih u Domovinskom ratu.

Više o muzejskoj zbirci naoružanja Domovinskog rata potražite na www.ka-net.net/muzej.

Etno galerija Žunac u Rečici otvorena je 6. travnja 1995. godine, a riznica je to narodnog blaga ovog kraja. U kući staroj više od 200 godina koja je sama po sebi jedan veliki vrijedni izložak, pohranjeni su predmeti koji su nekada bili u upotrebi. Tu možete vidjeti narodne nošnje ovog kraja, kućni oltar star oko 150 godina, stari namještaj izrađen ručno, stari plug, tkalački stan, žrvanj, te druge starine. Vlasnik galerije g. Josip Žunac je ujedno i slikar, a najčešće radi na koži, i po tome je jedan od naših raritetnih slikara. U toj tehnici oslikao je i poznati Križni put.
Zbirka predmeta koji čuvaju narodno sjećanje stalno se upotpunjuje novim izlošcima, te svaki ponovni posjet otkriva dio povijesti.

Povijest paviljona Katzler počinje jedne davne 1897. godine, uredbom Carske i Kraljevske vojne uprave u Karlovcu kojom je određen položaj smještanja paviljona "na zemljište koje se nalazi južno od ceste pored bivših Riječkih vrata".
Paviljon danas pamti već treće stoljeće, pamti udvaranja Austro-Ugarskih oficira, rosen-kavalire i nedjeljnje šetnje promenadom. Naslušao se patnji, slatkih ljubavnih tajni i skrivenih političkih intriga. Bio je tu dok su braća Seljan lutala svijetom. Albert Einstein otkrio teoriju relativnosti, a braća Wright prvi put letjela avionom.
Preživio je Austro-Ugarsku monarhiju, Kraljevina SHS, Nezavisnu državu Hrvatsku i sve Jugoslavije. Preživio je i nasilno preseljenje na lokaciju kod Karlovačke banke, vozeći se na drvenim hablicama, dok je u isto to vrijeme dubinama mora plovio Nautilus.

Restauracija paviljona Katzler dovršena je većim dijelom 13.07.2005.g. zahvaljujući Ministarstvu kulture Rapublike Hrvatske, Konzervatorskom odjelu Karlovac i Gradu Karlovcu. Danas ostaje na brizi nasljednicima obitelji Katzler i udruzi Paviljon Katzler, te postaje cvjećarsko-izložbeni prostor.

Izgrađeni darovnicom Katarine Frankopan 1404. godine. Istraživanja su otkrila najranije gotičke faze crkve i samostana od kojih su višestranično svetište i sakristija najočuvaniji dijelovi. Na 600-tu godišnjicu Pavlinskog samostana posvećen je obnovljeni drveni oltar, koji se ubraja u najljepše marijanske žrtvenike, te novi oltar isklesan u kamenu s pavlinskim grbom i dijelovima ornamenata iz crkve. Tu se svake godine održava veliko proštenje 15. kolovoza na blagdan Velike gospe, te dva manja proštenja 20. svibnja na blagdan Spasova (od 2004.g.) i 07. rujna na blagdan Male gospe.