Jeste li znali?

Karlovačka gimnazija sljednica je pijarističke škole iz 1766. godine. U drugoj polovici 19. stoljeća "velika realka" prednjači u Hrvatskoj. Ima vrsne profesore, najviše maturanata, meteorološku postaju, astronomsku promatračnicu, odlične znanstvene kabinete, bogatu knjižnicu, botanički vrt. Među slavnim učenicima ove škole ističu se izumitelj Nikola Tesla, ilirac Ljudevit Gaj, književnik Ivan Goran Kovačić, političar Stjepan Radić...

Crkva Presvetog Trojstva i franjevački samostan na središnjem trgu u Karlovcu nacionalni su spomenik kulture. Župna crkva Presvetog Trojstva jedna je od svega nekoliko zadanih točaka u sustavu ulica i blokova zabilježenom na najstarijem karlovačkom nacrtu iz 1579. godine. Današnja građevinska cjelina ponajviše je nastala doprinosom franjevaca, koji preuzimaju župu 1657. i naredne godine započinju gradnju samostana. Crkva je jednobrodna s pobočnim kapelama, a najljepši barokni oltari pristigli su iz slovenskih radionica. Zvonik visok 44 metra izrastao je iz obrambene kule. U jedno krilo samostana, nekad većinom školsko, smješten je muzej sakralne umjetnosti.

Grad-tvrđava Karlovac osnovan je s 1579. godine, kada se granica Osmanskog carstva, na štetu Habsburškog, pomaknula na Kupu i Koranu. Svoju je obrambenu povijesnu zadaću Karlovac ispunio: kao zapovjedno središte Vojne Krajine odolio je svim napadima, zadržavši vojnu snagu i u stoljećima kada se granica ponovo pomicala na istok. I danas je karlovački kulturno-povijesni krajolik obilježen ostacima jedne od u svijetu najgušće mreže utvrđenih položaja. Iskustvo granice, potvrđeno i u Domovinskom ratu (1991-1995.), pruža danas muzealizirani položaj Turanj, nakadašnja karlovačka predstraža na Korani.

Karlovac 3D

Pokreni

Šetnje gradom

Pokreni

Foto

Pogledaj

Video

Pogledaj

Brošure

Pogledaj

Ne propustite sljedeća događanja