Karlovac

O gradu

Objavljeno 23.11.2013.×

Grad Karlovac smjestio se u srcu Hrvatske na mjestu gdje se dotiču nizinski i gorski dijelovi, na sutoku četiri rijeke - Korane, Kupe, Mrežnice i Dobre. Nalazi se 55 km jugozapadno od Zagreba i smješten je na 112 m nadmorske visine. Današnje gradsko područje Karlovca zauzima površinu od 402 km2, a sa svojih cca. 60.000 stanovnika spada u srednje velike hrvatske gradove. Klima u Karlovcu je umjereno-kontinentalna sa vrućim ljetima i hladnim zimama sa snijegom.

Karlovac je križište najvažnijih prometnica koje povezuju primorsku i panonsku Hrvatsku. Uz povijesne ceste Karolinu (Karlovac-Bakar, građena 1726.-1733. godine), Josephinu (Karlovac-Senj, 1775.-1779.) i Louisianu (Karlovac-Rijeka, 1805.-1813.) kroz Karlovac prolazi suvremena autocesta koja povezuje Srednju Europu i podunavske zemlje s Jadranskim morem.
Najstariji materijalni dokazi o ljudskom prisustvu na području današnjeg Karlovca sežu do 3500. god. pr. Krista. Neka karlovačka naselja od kojih se sastoji današnji grad Karlovac nastala su prije osnutka karlovačke tvrđave: Švarča i Gaza (13.st.), Dubovac i Banija (14.st.).

Karlovac je podignut u 16. st. u svrhu obrane od turskih osvajača kao jedinstvena gradska jezgra u obliku šesterokrake zvijezde. Osim Karlovca još samo dva grada u Europi imaju takav tlocrt (Palmanova u Italiji i Novy Zamky u Slovačkoj). Početak gradnje karlovačke tvrđave koji se bilježi i kao rođendan grada je 13. srpanj 1579. godine. Izgrađen je na posjedu obitelji Zrinski podno starog grada Dubovca, a ime Karlovac ili Karlstadt dobio je u čast svog osnivača austrijskog nadvojvode Karla. Renesansna jezgra grada s pravilnim geometrijskim rasterom ulica i gradskih blokova, te središnjim trgom vrhunac je tadašnjeg graditeljskog i fortifikacijskog umijeća. Izgrađeni su bedemi i bastioni, palače i trgovi, vojni i sakralni objekti. Na središnjem gradskom trgu, danas Trgu bana Jelačića, nalazi se crkva Presvetog trojstva opremljena bogatim baroknim inventarom. Uz crkvu je i Franjevački samostan sa zbirkom umjetničkih djela samostanske i crkvene riznice. Karlovcem su u prošlosti harale epidemije kuge. Kada se grad oslobodio te strašne bolesti 1691 g. postavljen je i Kužni pil kao spomenik zahvalnosti.

Ograničena samouprava i ovisnost o vojnim propisima ometali su razvoj obrta i trgovine, te su građani tražili da se Karlovac proglasi slobodnim kraljevskim gradom. Car Josip II izdaje mu 1781. povelju o privilegijama slobodnog kraljevskog grada s grbom. 18. i 19.stoljeće zlatno je doba trgovačkog Karlovca. Trgovački i obrtnički dio grada dobiva priliku koju s obzirom na smještaj na Kupi gdje se pretovaruje roba dovezena brodovima lađari i trgovci vrlo dobro iskorištavaju.

Na Strossmayerovom trgu unutar Zvijezde nalazi se Gradsko poglavarstvo Karlovca, a prvi je gradski magistrat bio izabran još 1763. godine. Na istom se trgu nalazi i Gradski muzej. Smješten u palači iz prve polovice 17.st. jedan je od najstarijih sačuvanih primjera stambene arhitekture tipa kurije podignute u Karlovcu. Danas čuva prirodoslovnu, arheološku, povijesnu, etnografsku i kulturno-povijesnu zbirku grada i okolice. Ispred muzeja ostaci su kapelice Sv Josipa iz 17.st.

U 18. i 19.st. Karlovac postaje najvažnijim trgovačkim gradom između Jadrana i Podunavlja, grade se ceste Karolina, Lujzijana i Jozefina, a o važnosti Karlovca kao trgovačkog i prometnog središta svjedoči i Miljokaz sa oznakama udaljenosti tada važnih središta. Zgradu karlovačkog kazališta Zorin doma podiglo je prvo hrvatsko pjevačko društvo Zora 1892. godine. Zorin dom je organizator gostovanja dramskih i glazbenih ansambala iz zemlje i inozemstva, a svojim baletnim i amaterskim glumačkim studijem upotpunjava program priredbi.

Današnja Radićeva ulica glavna je veza prema starim gradskim vratima tvrđave odnosno prema Turskim vratima uz koje je sačuvana i stražarnica.
Glazbena škola osnovana je 1804. godine, te je stvarala domaće glazbenike koji su sudjelovali u intenzivnom glazbenom životu grada. I danas je jedan od bitnih pokretača glazbenog i kulturnog života čitave županije.
U Karlovcu je čitav niz osnovnih, srednjih i viših škola. Karlovačku Gimnaziju pohađali su Nikola Tesla, Mirko Seljan, Stjepan i Antun Radić, Ivan Goran Kovačić i druge poznate osobe.
Gradska biblioteka Ivan Goran Kovačić matični je bibliotečno-informativni centar regije. Galerija Vjekoslav Karas nosi ime poznatog slikara rođenog u Karlovcu 1821. godine. Povijesni arhiv prikuplja, obrađuje i čuva arhivsku građu karlovačkog i šireg područja. Grad je u Domovinskom ratu pretrpio veliku štetu, osobito na južnom dijelu, ali se isto tako potvrdio i kao pravi hrvatski štit. U spomen na to danas je na Turnju smještena Muzejska zbirka Domovinskog rata gdje su u svrhu edukacije budućih naraštaja naših građana i turista koji prolaze kroz grad smješteni ratni eksponati, borbena vozila, tenkovi, topovi, te ostala ratna tehnika.

U okolici Karlovca, u Rečici nalazi se Etno galerija Žunac. Smještena u drvenoj preko 200 godina staroj kući obiluje etnološkim predmetima narodne tradicije, starih zanata i običaja.
19. kolovoza na dan rođenja Stjepana Seljana 1997. godine osnovan je Centar za ekspedicionizam, istraživanje i kulturu Braća Seljan. Prvi je to hrvatski eksplorer klub inspiriran karlovčanima braćom Mirkom i Stjepanom Seljanom, svjetskim putnicima i istraživačima. Centar za ekspedicionizam u Vili Anzić okuplja svojim aktivnostima entuzijaste koji nastavljaju napredne ideje braće Seljan.

Grad Karlovac svojim idealnim položajem na raskrižju puteva pogodan je za kraći odmor na proputovanju, ali i kao atraktivna destinacija za odmor i zabavu.
Posjetite nas i uživajte u zelenim dolinama karlovačke četiri rijeke, ili pak u bogatoj gastronomskoj ponudi naših restorana. Prošećite stoljetnim drvoredima našeg zelenog grada ili doživite vožnju starim fijakerom uz zvuke promenadnih koncerata.

Svakako posjetite Stari grad Dubovac iz 13. stoljeća gdje je postavljena i stalna izložba, a s vidikovca se pruža pogled na cijeli grad i okolicu. Stari grad Dubovac omiljeno je mjesto Karlovčana, a za toplijih dana atrij ove gradine često je mjesto na kojem se održavaju koncerti, kazališne i plesne predstave, izložbe te ostala kulturna događanja.
Dok razgledate stari dio grada, našu poznatu karlovačku "Zvijezdu", posjetite Gradski muzej, crkvu Presvetog Trojstva i Franjevački samostan s galerijom, gradsko kazalište Zorin dom ili neku od galerija slika.
U Karlovcu ćete se zasigurno zadržati ako ste strastveni ljubitelj prirode i voda: dođite k nama u lov, ribolov ili uživajte u raftingu i kanuingu. Prošećite po svježem šumskom zraku poučnom stazom Kozjača ili zaigrajte paintball u šumama karlovačke okolice. U ljeti svakako posjetite tradicionalne Dane piva i osvježite se u Korani na Foginovom kupalištu u centru grada, ili pak krenite u istraživanje prirodnih ljepota i kulture karlovačke okolice.

Bilo da ste samo na proputovanju ili ste prepoznali Karlovac kao idealno mjesto za odmor i zabavu, pozivamo Vas da zajedno s nama 13. srpnja proslavite rođendan grada Karlovca!

Dobrodošli!

Pratite nas...